Što je suvremena arhitektura?
Često se u govoru koristi riječ „moderna arhitektura“ i automatski se njome smatra sve što je trenutačno aktualno, no to je zapravo krivo jer je moderna arhitektura predstavljala princip dizajna u razdoblju od oko 1900. do 1950. godine.
Čak postoji i takozvana „postmoderna“ arhitektura, da bismo na koncu danas imali suvremenu arhitekturu. Na neki način ova arhitektura predstavlja „sadašnje“ stanje svega u današnjoj arhitekturi. No, ona vuče svoje inspiracije iz svih prijašnjih dizajnerskih metoda, kako klasične i tradicionalne, tako i moderne i visokotehnološke arhitekture.
Razvoj moderne arhitekture ukratko možemo povijesno prikazati na sljedeći način po pojavi stilova, počevši od kasnih 1890-ih godina:
Art Nouveau, moderna arhitektura, Art Deco, brutalizam, postmoderna arhitektura, dekonstruktivizam, suvremena arhitektura.
Moguće je da će jednoga dana kada se razvije potpuno novi revolucionirani princip rada u arhitekturi ovo što trenutačno nazivamo suvremenom arhitekturom dobiti svoj unikatni povijesni naziv. No, bitno je da zasad shvaćamo da je suvremena arhitektura odvojen pojam od moderne arhitekture i da iako ima temelje u njoj, ipak razvija i unapređuje njezine ideje i misli.
Čimbenici po kojima se definira suvremena arhitektura
Suvremena arhitektura usko je vezana za tehnološki napredak i koristi tehnologiju gdje god je moguće: od modeliranja, stvaranja vizualnih rendera i rješenja, preko inovativnih održivih i recikliranih materijala i legura, pa sve do IT integriranih rješenja i sistema.
S temeljnim stavom povezivanja objekta i prirode, suvremena arhitektura teži ka kontinuiranom razvijanju zelenih rješenja u svim aspektima dizajniranja i građenja i koristi ih u svojim projektima.
U skladu s time, u nastavku navodimo pet ključnih čimbenika po kojima se definira suvremena arhitektura, gdje svaki čimbenik predstavlja zaseban nezaobilazno bitan pristup ka stvaranju suvremenog objekta i koji tek u svojoj cijelosti zajedno aplicirani zaista dovode do izražaja, cilja i nauma ove grane arhitekture.
Geometrijska sloboda
Suvremeni arhitekti promoviraju sofisticirane i inovativne ideje u svojim projektima. Iako se objektu pristupa s naumom stvaranja jednostavnosti i minimalizma, gleda se uvesti harmoničnu unikatnost pri dizajniranju objekata uvođenjem oblina. Rezultat toga je čista, uredna i smislena estetika s osjećajem luksuznosti.
Simetrija u svakom pogledu ne igra preveliku ulogu, više se pažnje pridaje kontinuiranom smislenom kretanju vanjštine i unutrašnjosti objekta. No, u manjim, individualnim segmentima objekta, otkrit će se prikrivena postojanost simetrije upravo zbog korištenja jednostavnih oblika poput kvadrata, cilindara i kocki.
Kroz te čiste i jednostavne geometrijske oblike dobiva se povećani osjećaj balansa i reda koji se obogaćuje uvođenjem zaobljenih formi i nesimetričnih oblika kako bi se po potrebi funkcionalnosti određenih elemenata objekta stvorio osjećaj kretnje i dinamike. Da je cjelokupni objekt samo jednostavan ili da je cjelokupni objekt samo zaobljen, ostavio bi neugodan, monoton i neprirodan dojam.
Suvremeni arhitekti i dizajneri interijera gledaju stvoriti ravnotežu između tih organskih zaobljenih i organiziranih ravnih linija, prateći pritom prirodne pojave koliko god je to moguće.
Harmonija s prirodom
Jedna od temeljnih ideologija koje suvremena arhitektura uvodi u svoj dizajn jest povezanost s prirodom koja se često opisuje terminom biofilija. Biofilija predstavlja ljubav prema životu i svemu što je živo pa je cilj stvoriti prostor koji što više prirode unosi u stambeni prostor, izražava što veću povezanost s prirodom te poboljšava kvalitetu života ljudi unutar objekta.
To se postiže trima glavnim kategorijama: direktno iskustvo prirode, indirektno iskustvo prirode i iskustvo prostora.
Direktno iskustvo prirode bavi se uvođenjem i manipuliranjem prirodnim čimbenicima koji utječu na zdravlje, stres, zadovoljstvo, udobnost, produktivnost i kvalitetu života unutar prostorija. Količina prirodne svjetlosti, čistog zraka, regulirane temperature i čiste vode neizbježni su elementi tog iskustva. No, primjerice, osjećaj vatre možemo dobiti i kroz peć ili kamin, dok osjećaj vode kroz akvarij ili fontanu.
Naravno, i uvođenje zelenila unutar i izvan objekta pospješuje osjećaj direktnog iskustva prirode. Određeni objekti dizajnirani su s cjelokupnim zelenim fasadnim oblogama, takozvanim „zelenim živućim zidovima“.
Drugi pak imaju vrtove na svojem zemljištu ili na svojem krovu. Briga o vrtu, uređenom zemljištu ili domaćoj životinji daje tu dodatnu direktnu povezanost s nečim „živim“.
Indirektno iskustvo prirode postiže se pomnim dizajnerskim odlukama i konceptima. Primjeri su korištenje prirodnih materijala poput drva, kamena, stakla i mramora, montaža velikih slikovnih okvira prirodnih tema, bojanje zidova i elemenata prostorija u nježne prirodne boje, isticanje prirodnih oblika i tekstura. Ovaj indirektan pristup stvaranja harmonije s prirodom pokušava imitirati prirodu na uvjerljiv i pouzdan način kako bi se riješilo kompleksne ljudske zahtjeve i probleme.
Taj proces imitacije gdje čovjek analizom postojećih prirodnih pojava, životinja i biljaka pokušava replicirati svoje izume sam po sebi nije unikatan samo u svijetu arhitekture te se naziva biomimikrija ili biomimetika.
Ideja iskustva prostora pojedincu unutar objekta želi omogućiti sigurnost, udobnost, organiziranost i mobilnost. To se postiže pomno dizajniranim otvorenim prostorijama, povezanošću i osjećajem smislenog prijelaza iz jednog prostora u drugi. Dizajn interijera ovdje se primarno bavi organizacijom svjetlosti, stvaranjem fokalnih točaka te planiranim kretanjem kroz definirane funkcionalnosti i osobnosti prostorija.
Ravni krovovi
U prošlosti se u kišnim i snježnim podnebljima s poledicom uvijek obavezno izrađivalo kose krovove, kako bi se objekt zaštitio od stvaranja vlage i strukturnih oštećenja od akumulirane težine snijega i poledice.
No, moderna tehnološka rješenja s materijalima poput PVC-a ili EPDM gume osigurat će krov od vlage, snijega i leda te imaju veći otpor u borbi protiv vremenskih neprilika čime se smanjuje potreba za održavanjem krovnog sustava. Time ova tehnološka rješenja omogućuju izvedbu ravnih varijanti krovova koje ne zaostaju za zaštitom od kiše i snijega.
Ravni krovovi suvremene arhitekture često dolaze u obliku izbočina kako bi stvarali sjenu oko objekta, a ujedno štite objekt od vremenskih neprilika. Sjena služi ka smanjenju energetskih troškova koji bi inače nastali pretjeranim korištenjem klimatizacijskih uređaja, a ujedno omogućuje kvalitetnije korištenje vanjskog prostora oko objekta povezujući sam objekt sa zemljištem oko njega. Popularno je imati terasu ispod izbočine i time uvijek ugodnu dodatnu površinu za život.
Ravni krov ujedno služi kako bi unaprijedio druga dva čimbenika suvremene arhitekture: harmoniju s prirodom i održivi dizajn. Naime, harmoniju s prirodom postiže stvaranjem zelenih površina na ravnim krovovima koji ujedno služe kao vrtovi za sadnju i dodatni vanjski prostor za život. Na neki način mogu predstavljati i dodatnu terasu.
Ujedno se ravni krovovi također koriste za postavljanje solarnih panela čime se potiče energetska efikasnost cjelokupnog objekta. U mnogim situacijama na ravnom krovu pronaći ćemo i klimatizacijske uređaje koji uz pomoć modernih materijala i tehnoloških rješenja nesmetano i neprimjetno rade u svim vremenskim prilikama.
Održivi dizajn
Koncept održivosti postao je veoma popularan u suvremenoj arhitekturi. Iako je na neki način uvijek postojao pri izgradnji objekata, sada je postao sveobuhvatni temelj razmišljanja pri stvaranju i osmišljavanju oblika, funkcije, strukture i samog sastava objekata.
U starija vremena kuće i objekti rađeni su od lokalnog ili dobavljivog materijala poput kamena i drva, no ovisno o atmosferskim utjecajima područja i o mogućnostima tadašnje gradnje i arhitekture, nisu bili funkcionalni u svakom detalju kao što se to danas može izvesti.
Održivi dizajn arhitekture objedinjuje korištenje energetski jednostavno proizvedenih materijala i prenamjenu postojećih materijala s ciljem stvaranja multifunkcionalnog objekta koji ne djeluje štetno na okoliš.
Suvremena arhitektura stvara sveobuhvatni plan koji omogućuje inteligentno korištenje vode, kišnice, struje, svjetlosti i topline unutar objekta s ciljem stvaranja integriranog sistema. Objekt više nije samo „projekt“, već sistem koji teži biti samoodrživ.
U skladu s time, suvremena arhitektura koristi metale poput aluminija i čelika, moderna tehnološka rješenja betoniranja koja uključuju i takozvano „zeleno betoniranje“ kroz prenamjenu recikliranja otpadnog materijala plastike, stakla i pepela te kroz korištenje recikliranog ili obnovljenog drva i kamenja. Moderni reciklirani beton u svojoj armiranoj izvedbi potpomognut aluminijem ili čelikom omogućuje arhitektima izvedbu grandioznih objekata.
Aluminij je naglo porastao u primjeni suvremene arhitekture zbog svojih pozitivnih karakteristika i mogućnosti gotovo potpune reciklaže u odnosu na druge materijale. Ujedno je arhitektima omogućio izgradnju objekata različitih geometrijskih oblika i funkcionalnosti.
Više o prednostima aluminija možete saznati u našem članku: https://eux.co/15-prednosti-aluminija-kao-materijala/
Popularan materijal unutar kućanstva, kao i za uređenje okoliša i izradu terasnih površina postaje primjerice i bambus, ponajviše zato što je njegov rast u odnosu na druga drva dobrih karakteristika puno brži. Bambus je jedna od najbrže rastućih biljaka, a sa sobom donosi dobru razinu čvrstoće, dugotrajnosti ovisno o ostalim uvjetima objekta, raznoliku primjenu korištenja, a poboljšava kvalitetu zraka unutar objekta jer ne ispušta negativne organske spojeve.
Međutim, potrebna su još dodatna istraživanja i razvoj tehnologija kako bi bambus postao sveprisutan unutar projekata jer ima veliku razinu upijanja vode, osjetljiv je na plijesan i napade insekata. Njegov sadržaj uključuje visoke koncentracije šećera, fenola i škrobi, čime dolazi do negativnog djelovanja na njegovu dugovječnost u neadekvatnim podnebljima.
Ujedno se gleda stvoriti energetsku učinkovitost primjenom solarnih panela, a uvelike pomažu i moderna klimatizacijska rješenja i sistemi podizanja topline koji se uzimaju u obzir prilikom dizajniranja suvremenih objekata.
Višeslojni prozori, ravni hladni krovovi sa zelenilom i uređenje okoliša također igraju veliku ulogu prilikom stvaranja bolje energetske učinkovitosti samog objekta i njegovog zemljišnog prostora.
Krajnji cilj održivog dizajna suvremene arhitekture leži u stvaranju „cirkularne ekonomije“ i simbioze biologije i tehnologije, gdje se cjelokupni objekt može jednog dana „rastaviti“ i prenamijeniti u druge svrhe ili vratiti u prirodni tok na nesmetan i neštetan način.
Svijetli otvoreni prostori
Minimalizam je dio suvremene arhitekture koji kombinira čiste linije, obnovljene materijale, geometrijske profile, a usko je vezan za troškove, izgradnju i estetiku. Inteligentnim pristupom dizajniranju objekata stvara se otvoreniji prostor jer se može dobro predvidjeti namjena svakog elementa objekta, svakog kvadratnog metra i odrediti koliko je slobodnog prostora potrebno da kvalitetan i prozračan život dođe do izražaja.
Povezanost otvorenih prostorija te njihovo obogaćenje prirodom doprinijelo je stvaranju više boja, više fokalnih točaka i većeg osjećaja udobnosti. Prostorije nisu svaka posebno odvojene vratima i zidovima, već se na dosljedan, fleksibilan i „prelijevajući“ način želi stvoriti kretanje iz jedne u drugu.
Gdje god je to moguće, cilj je, primjerice, stvoriti velik otvoren prostor koji će povezivati dnevni boravak, blagovaonicu i kuhinju.
Takva prostorija dobit će poseban čar ako ima pristup balkonskom otvoru koji se može na jednostavan način otvoriti i povezati s vanjštinom. Poanta je imati pregrade koje je uvijek moguće po potrebi modificirati, a ne čvrsto definirane zidove koji ne dozvoljavaju apliciranje multifunkcionalnosti.
Kako smo već spomenuli, svjetlost igra veliku ulogu u ideji povezivanja s prirodom te u skladu s time u suvremenoj arhitekturi pronalazimo raznoliko, sveprisutno korištenje velikih prozorskih i balkonskih otvora . Osim što se time gradi „vizualni“ kontakt s okolinom i prirodom, istovremeno se zadovoljava kriterij održivosti kroz pasivno grijanje unutrašnjosti. Suvremena arhitektura je revolucionirala korištenje stakla.
No, velika količina svjetlosti i prozorskih otvora sa sobom može doprinijeti i osjećaju nelagode i nesigurnosti zbog manje količine privatnosti i sigurnosti. U skladu s time, uvode se rolete, zavjese ili grilje.
Ponekad za dobar san ne postoji ništa bolje nego stvaranje potpunog mraka, a dobar san je bitan za zdravlje ljudi, što je, kao što smo vidjeli, bitan faktor prilikom planiranja projekata suvremene arhitekture.
Međutim, suvremena arhitektura uvodi prozore i na lokacijama gdje neće služiti za otvaranje i ventiliranje zraka, gdje ih se neće nikakvim regulatorima svjetlosti prekrivati, već su uvijek dostupni i pristupni samo zbog jednog razloga: vizualnoga kontakta s vanjštinom.
Takvi prozori su pozicionirani na nepristupačnim dijelovima objekta i to na način da ne dolazi do stvaranja osjećaja nelagode, neprivatnosti i nesigurnosti.
Zašto koristiti grilje u suvremenoj arhitekturi?
Najbolje stupnjevito reguliranje svjetlosti pružat će grilje, kako kod balkonskih otvora u svojim kliznim ili sklopivim formatima, tako i kod prozorskih otvora u svojim tradicionalnim modelima, a ujedno uljepšavaju svaki objekt svojim raznim bojama i funkcionalnostima. Kako je i sama održivost objekta dio održivog dizajna, tako će grilje osigurati i zaštititi sve prozorske i balkonske otvore od vremenskih neprilika.
EUX sistemi za grilje prate trendove arhitekture, održivosti i efikasnosti izgradnje korištenjem aluminija u proizvodnji svojih grilja. Aluminij je u potpunosti moguće reciklirati, ima odlične karakteristike koje pridonose energetskoj efikasnosti i dugotrajnosti objekta. Estetski je uvijek elegantan dodatak objektu, a kroz svoje odlične imitacije drva može doprinijeti osjećaju tradicije i indirektnoj povezanosti s prirodom.
Suvremena arhitektura će razvojem tehnologija zasigurno predstaviti još puno inovativnih noviteta, ideja i pogodnosti koje će poboljšati život, kako u poslovnim, tako i u domaćinskim objektima. Pet spomenutih čimbenika suvremene arhitekture zahtijeva puno prilagodbi, no upravo svojom jednostavnošću i elegantnim krajnjim rezultatom privlače mnoge ljude.
Postanite dio suvremene arhitekture i zadovoljite neke od njezinih čimbenika kroz EUX aluminijske grilje!
Reference
[1] https://www.designingbuildings.co.uk/wiki/Bamboo
[2] https://en.wikipedia.org/wiki/Sustainable_architecture
[3] https://www.designingbuildings.co.uk/wiki/Sustainable_materials_for_construction
[4] https://www.designingbuildings.co.uk/wiki/Sustainable_development:_energy_challenge
[5] https://en.wikipedia.org/wiki/Circular_economy
[6] https://en.wikipedia.org/wiki/Biophilic_design
[7] https://en.wikipedia.org/wiki/Biomimicry
[8] https://en.wikipedia.org/wiki/Contemporary_architecture
[9] https://www.archdaily.com/932659/minimalist-modern-the-architecture-of-rural-retreats
[10] https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_architecture
[11] https://www.designingbuildings.co.uk/wiki/Natural_light
