Povijest grilja i sjenila

Potreba funkcionalnosti i zaštite

Kako bi čovjek posvetio više vremena višim idealima i ciljevima života, gledao je kako što efikasnije i jednostavnije zbrinuti sve osnovne potrebe koje je prepoznao. Od jednostavnog pristupa čistom izvoru vode do inteligentnog sustava navodnjavanja i stočarstva, uključujući i sigurnost i održivost kuće od nevremena i klimatskih utjecaja – kada bi svi ti segmenti bili pravilno posloženi, pronašlo bi se više vremena za razvoj drugih stvari.

Ideal razvoja i potražnje za višom istinom ostao je isti tijekom povijesti razvijenih društava, a potraga za automatizacijom osnovnih životnih potreba, kao i njihova optimizacija – ostala je uvijek temeljni segment života. Dan-danas čovjek pokušava što bolje dovesti u red svoj život kako bi ostatak vremena posvetio drugim segmentima života.

Gdje se to nije uspjelo ostvariti, a gdje niti za time nije postojala potreba i želja, nije došlo ni do razvoja naprednijih društava.

Povijest grilja i sjenila upravo počinje zadovoljenjem jednog od segmenata potrebe funkcionalnosti i zaštite. Kvaliteta gradnje i arhitektura objekata u kojima se obitavalo sa sobom je povlačila dizajn i razvoj grilja i sjenila. Prozorski otvori sami po sebi prvobitno su ispunjavali dvije osnovne funkcije: protok zraka i svjetlosti.

Međutim, bez ikakvog dodatka na sebi ti otvori nisu štitili objekt niti činili život unutar njega komfornijim i kvalitetnijim. Vjetar, prljavština, kiša, pa i sama privatnost nije bila nikako ispunjena običnim prozorskim otvorom. Izum grilja i sjenila postepeno je rješavao taj problem tijekom povijesti na sve kvalitetniji i učinkovitiji način.

Sjenila kao potreba za kvalitetnijim životom

Teško je točno odrediti tko je prvi izmislio i došao do ideje sjenila na svojim kućanskim otvorima, no postoje razni dokazi o primjeni nekog oblika sjenila. Primjerice, Egipćani su koristili skupljeni papirus i postavljali ga na otvore svojih objekata kako bi spriječili širenje topline unutar doma. U Kini se na sličan način koristio bambus.

Razvoj cesta i korištenje konja kao glavno prijevozno sredstvo potaklo je Rimljane na postavljanje mokre tkanine na prozorske otvore kako bi spriječili ulazak prašine u svoj dom. Upravo je to početak takozvanih „rimskih sjenila“ koja se danas koriste u obliku rolo zavjesa. Rimljani su svoju prvobitnu ideju estetski obogatili bojama i ornamentima.

Povijest grilja i sjenila ispunjena je takvim inovativnim primjenama i rješenjima na raznoraznim objektima

Međutim, prve primjene „venecijanskih sjenila“ odnosno žaluzina primijećene su na Bliskom istoku u Perziji oko 1100-e godine. Trgovačkim putevima ta je ideja bila dovedena u Italiju gdje se počela masovno primjenjivati, a svoj epicentar utjecaja korištenja pronašla je upravo u Veneciji.

Korištenje tog oblika sjenila postepeno se širilo zatim u Francusku i Španjolsku, a u imenu koje se koristilo za njihov opis uvijek bi ostalo uočljivo njihovo porijeklo: „les persiennes“ ili „las persianas“. U modernom talijanskom jeziku i dalje se koristi „persiana“ kada se govori o sjenilima, iako se češće zna koristiti za grilje.

Venecijanska sjenila brzo su postala simbol visokog statusa u društvu, pa su se primjenjivala u svim većim gradovima i u bogatijim sredinama. Međutim, tek je 1769. Edward Bevan iz Engleske bio nagrađen za patent za venecijanska sjenila. On je u svojem formatu tih sjenila drvene lamele postavio u okvir čime se lamele moglo pomicati te time dozvoliti željenu količinu svjetlosti.

Kasnije, 1841. godine, John Hampson razvio je mehanizam koji je omogućio upravljanje kutom pod kojim se nalazi lamela odnosno letvica, čime se regulirala količina svjetlosti koju žaluzina propušta. Moderne ideje vertikalnih žaluzina pojavile su se tek 1950-ih godina, a primjena aluminija stvorila je žaluzine malih težina, jednostavne izvedbe i s malom količinom potrebnog održavanja.

Aluminij je omogućio i veću pokretljivost pa se time i stupanj regulacije privatnosti i svjetlosti lakše i preciznije namještao. Same žaluzine polako su bile zamijenjene modernim roletama koje se iz dana u dan razvijaju prateći tehnološka rješenja i mogućnosti. Rolete su na koncu postale primarni odabir umjesto zavjesa i žaluzina.

Početak korištenja grilja

Postoje dokazi da su prvi pravilni oblik grilja koristili Grci. Može se pretpostaviti da su mediteranska klima, blizina mora, kao i općenit pozitivan odnos prema arhitekturi i umjetnosti, doprinijeli razvoju grilja i sjenila na tom području. Ukratko, klimatski uvjeti najvjerojatnije su prisilili Grke da pronađu rješenje protiv vjetra, kao i protiv prašine i prljavštine koje je on znao nositi sa sobom.

One su primarno služile kako bi stvarale ventilaciju tijekom toplih dana i pružale zaštitu protiv jakih udarnih vjetrova, a sprečavale su i direktne atmosferske utjecaje poput kiše, prašine i prljavštine.

Iako su takve grilje bile veoma otporne, nisu bile jednostavne za korištenje niti za izradu te zbog toga nisu postale dio opće kulture. To se promijenilo primjenom drvenih grilja koje su bile jednostavnije za proizvesti, koristiti i ugraditi. Ujedno su omogućile igranje s estetikom jer ih se jednostavno premazivalo bojom i ornamentalno ukrašavalo.

Primjer drvene grilje punog panela. Puni paneli su na području Europe osim za zaštitu služili i za zadržavanje topline tijekom zime. S unutrašnje strane primjećujemo zavjese. Povijest grilja i sjenila ispunjena je kombiniranim primjerima prozorskih elemenata

Valja razumjeti da kada je riječ o „prozorskim otvorima“ u tom razdoblju, jednostavno se radi o rupama u zidu jer se stakla tada još nisu općenito u tu svrhu koristila. Rijetko koja kuća je imala luksuz korištenja stakla. Staklo je bilo skupo i teško dobavljivo.

Rimljani su prve oblike stakla na prozorskim otvorima koristili u 1. stoljeću, dok su crkveni objekti kroz 4. stoljeće temeljili velik dio svoje konstrukcije na korištenju vitraja. Općenito, tek u 17. stoljeću staklo je počelo biti pristupačnije kroz otkrića i industrijsku revoluciju, pa je time polako postalo temeljni segment svakog prozorskog otvora.

Drvo kao glavni materijal grilje

Inicijalni mramor počeo se nadograđivati drvom sve dok ga u potpunosti nije zamijenilo. Time su grilje kao sjenilo postale veoma popularno rješenje na svakom domu mediteranskog područja. Drvo se dalo puno lakše modificirati i obrađivati te su s vremenom razvijene lamele, koje u svojem inicijalnom formatu, nisu bile pomične.

No, izgled grilje počeo je polako dobivati današnji poznati format. Gornji dio grilje bio je izrađen od nepomičnih lamela, dok je donji često bio panel. Varijacije na taj osnovni dizajn su naravno uvijek postojale – negdje se koristila grilja samo od panela, drugdje samo od nepomičnih lamela

Velik skok u razvoju grilja dogodio se u 18. stoljeću izvedbom pomičnih lamela koje su u potpunosti omogućile potpunu kontrolu i protočnost grilje.

U nekim situacijama, naročito u područjima gdje je znalo biti opasnosti od vojnih napada ili općenito protiv lokalne krađe, na sistem prozorskog otvora bile su nadodane željezne šipke. One su mogle biti s unutrašnje strane grilja, ali također i s vanjske. U oba slučaja u principu se omogućavalo otvaranje grilje, a sama šipka onemogućila bi ulaz u objekt kroz prozorski otvor. Gdje se htjelo zaštititi i samu konstrukciju grilje, taj metalni okvir bio bi izvan nje pričvršćen na fasadu.

Primjer grilje gdje su željezne šipke s unutarnje strane sistema grilja čime sprečavaju ulaz kroz prozorski otvor

Kao što je već spomenuto, staklo je bilo jako skupo i u svojim je počecima korištenja najčešće bilo postavljeno samo u gornji dio prozorskog otvora, dok je donji dio bio prekriven panelom grilje. Gornji dio grilje bio je izrađen od nepomičnih lamela koje su se, međutim, znale u određenim mehanizmima ipak pogurati iznutra prema van i time regulirati dodatni protok zraka i svjetlosti.

Kako je pristupačnost grilja i stakla rasla, tako se razvijao i princip njihovoga korištenja. Renesansa je donijela sa sobom veći izražaj umjetnosti, pa su mnoge grilje osim svoje osnovne funkcije počele predstavljati i ornamentalni ukras na objektima.

Komercijalizacijom stakla u jednom trenutku vanjske grilje izgubile su svoju potražnju. Umjesto njih građani su koristili prozorska stakla s dodatnom unutarnjom zaštitom sjenila poput zavjesa ili žaluzina. No, vlaga i insekti predstavljali su velik problem kod korištenja zavjesa i žaluzina, pa su bile brže-bolje zamijenjene unutarnjim, internim griljama koje su osim bolje izolacije, pružale i izvrsnu kontrolu privatnosti.

Međutim, estetika vanjskog objekta, zaštita prozora i općenita pristupačnost eksterne grilje zbog boljih građevinskih rješenja opet je vanjske grilje postavila na prvobitno mjesto popularnosti.

Dan-danas svi spomenuti povijesni oblici i načini izvedbe grilja pronalaze svoju primjenu i mjesto korištenja. Sve ovisi o stupnju privatnosti i protočnosti koje investitor želi imati, o arhitekturi objekta, a ključnu ulogu također imaju klima i atmosferski utjecaji.

Primjer moderne aluminijske grilje rustikalne izvedbe s punim panelom koji se nalazi na samoj fasadi objekta i okviru prozorskog otvora

Na engleskom govornom području termin grilje nije uvijek bio univerzalan. Obični panel smatrao bi se griljom (engl. „shutters“), dok bi se dio s lamelama zvao „blinds“. Iako se na našem području „blinds“ danas često prevodi kao roleta, ipak sve te riječi predstavljaju sinonim za grilje.

Uočava se, dakle, da su dva bitna skoka u povijesti definirala velik razvoj grilja: prijelaz s teškog materijala na drvo i prijelaz s punih panela na lamele. Te iste lamele zatim su bile modificirane u pomične varijante, dok je drvo ostalo dominantni faktor pri izradi grilja. Novi razvojni koraci prate isti taj princip: umjesto drva koriste se PVC i aluminij, a lamele kroz izume modernih mehanizama i okova omogućuju otvaranje grilja na razne načine.

Interesantno je, međutim, primijetiti da napredak tehnologije nije u potpunosti negirao korištenje izvornih i starijih načina izvedbe grilja. Dan-danas postoji potražnja za griljama punih panela, nepomičnih lamela, kao i grilja od drva.

Može se reći da grilje tijekom povijesti doživljavaju nedestruktivni razvoj i promjene koje ih nadograđuju ili im omogućuju jednostavno veću funkcionalnost. Moderni materijali u tome znatno pomažu svojom još većom lakoćom i fleksibilnošću.

Interne i eksterne grilje

Prvi oblici grilja bili su interni odnosno postavljali su se unutar objekta. Omogućili su zaštitu od spomenutih klimatskih uvjeta, sunca, doprinijeli privatnosti te sprečavali ulaz hladnog zraka zimi. Glavni razlog njihovog postavljanja unutar objekta bila je praktičnost. Iz unutrašnjosti objekta moglo ih se regulirati, a ujedno same po sebi nisu bile direktno izložene atmosferskim utjecajima.

Eksterne grilje koristile su se u slučajevima gdje njihovo reguliranje nije igralo nikakvu ulogu ili iz estetskih razloga. Naime, kako su stari objekti bili masivne građe i debelih zidova, nije bilo moguće iz unutrašnjosti objekta regulirati eksternu grilju. Debljina zida je jednostavno onemogućila pravilno upravljanje griljama.

Kombinacija interne i eksterne grilje zbog detaljnije regulacije svih potrebnih čimbenika za ugodniji život.

Razvojem arhitekture i građevinarstva te primjenom lakših materijala i stvaranjem dobre izolacije s tanjim zidovima, omogućilo se sve češće korištenje eksternih grilja. Eksterna grilja ujedno je služila kao zaštita prozorskog stakla koje je bilo veoma skupo tijekom povijesti.

U današnje doba eksterna grilja predstavlja osnovni oblik korištenja grilje u svim područjima osim Amerike, gdje se i dalje primarno koristi interni format grilje, popularno poznat pod nazivom „plantation shutters“.

U Južnoj Americi unutarnje grilje predstavljale su najbolju obranu protiv klimatskih uvjeta i jakih udarnih vjetrova. Grilje postavljene s vanjske strane objekta često ne bi izdržale atmosferske utjecaje, pa ih se koristilo s unutarnje strane. S vremenom se gledalo što ljepše, elegantnije i efikasnije koristiti ih i izrađivati, pa su tako postale tradicionalni način montaže u tim područjima.

Često su se znale koristiti bez prozorskog stakla, već su same po sebi regulacijom lamela i otvora predstavljale cjelokupno rješenje prozorskog otvora. Modernija rješenja uključuju prozorsko staklo pa se time sveukupno dobiva puno jači termoizolacijski efekt, a sama grilja je, osim svoje funkcionalnosti, postala estetski detalj unutar kuće.

Moderna primjena grilja i sjenila

Povijest grilja i sjenila pomno je vezana za razvoj tehnologije i industrije, kao i otkrića sirovina, materijala i legura. Svoj dizajn, konstrukciju, strukturu, sastav i funkcionalnost prilagođavale su izumima i mehanizmima. U skladu s time, danas postoje PVC i aluminijske grilje koje optimiziraju sve što je donedavno predstavljala tradicionalna drvena grilja.

Aluminij je postao izrazito bitan materijal prilikom izrade i implementacije grilja – njegova lakoća i prilagodljivost omogućile su izradu raznih formata grilja, a mogućnost aluminija da se u potpunosti reciklira prati moderne ekološke standarde i potrebe.

Razvojem elektronike omogućeno je i korištenje motornih pogona, kao i digitalnih aplikativnih rješenja u sklopu IoT tehnologija. Korištenje grilja i sjenila u skladu s time obogaćeno je beskontaktnom regulacijom.

Modernizacija grilja i sjenila dodatno je obogaćena multifunkcionalnim primjenama kliznim i harmoničnim principima rada, koristeći različite metode ukopnih ili nadgradnih vodilica. Komarnici su također postali nezaobilazan element grilja i sjenila, naročito u klimatskim područjima gdje je pojava nametnika i kukaca izrazito izražena.

Revolucionarna primjena stakla u modernoj arhitekturi samo je povećala spoznaju o potrebi i funkcionalnosti grilja i sjenila u svim njihovim formatima i modelima.

Grilje kao bezvremenski odabir

U moderno doba namjena i primjena grilja uvelike se povećala i svoje mjesto pronalazi u svim oblicima arhitekture. Ovisno o podneblju i općenitoj lokaciji, vrsta, modeli i materijali grilja i sjenila mogu se razlikovati, no razlog njihove primjene ostaje uvijek isti: zaštita prozora i objekta, kontrola svjetlosti, privatnosti i protoka zraka, stvaranje dodatne funkcionalnosti objekta i obogaćenje njegove estetike.

Razmišljate o implementaciji grilja na svojem objektu? Odaberite EUX aluminijske grilje koje predstavljaju najmodernija rješenja grilja za sve vrste arhitektura.

Reference

[1] https://www.encyclopedia.com/manufacturing/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/blinds-shades

[2] https://www.wikiwand.com/en/Window_shutter

[3] https://en.wikipedia.org/wiki/Window_shutter

[4] https://en.wikipedia.org/wiki/Roller_shutter

[5] https://en.wikipedia.org/wiki/Window_blind

[6] https://en.wikipedia.org/wiki/Window_covering

[7] https://www.wikihow.com/Make-a-Roman-Shade

[8] https://www.wikihow.com/Make-Roman-Blinds

[9] https://www.worldhistory.org/image/6031/papyrus/

Polaine, Andy. “Papyrus.” World History Encyclopedia. World History Encyclopedia, 08 Nov 2016. Web. 25 Jan 2024.

[10] https://eux.co/grilje/zaria/

[11] https://eux.co/grilje/rustica/

[12] https://eux.co/grilje/storica/

[13] https://en.wikipedia.org/wiki/Louver

[14] https://en.wiktionary.org/wiki/persiana