Aluminij u arhitekturi
Arhitektura se najčešće definira kroz projektiranje i oblikovanje građevina, no u svojem dubljem smislu predstavlja znanost i umjetnost oblikovanja prostora volumenom, te jedinstvenu izradu praktične namjene prostora kako za bolji i efektivniji način života, tako i za zaštitu od prirodnih nepogoda, te boljeg uklapanja objekta u okoliš.
Postoji mnogo varijabli koje se prilikom dizajna objekta uzimaju u obzir, poput svojstva građe, obrade površina, boje objekta, te odnosa i rasporeda punih i praznih površina, zatvorenog i otvorenog prostora. U svoj naočigled trodimenzionalni svijet širine, visine i dubine, arhitektura je uspjela uspješno aplicirati i četvrtu dimenziju : vrijeme.
Vrijeme kao dodatni element u arhitekturi objedinjuje cjelokupni doživljaj objekta nadilazeći njegov osnovni odnos sa prostorom.
Arhitektura postiže potpunu sinergiju kvalitete i estetike kroz uklapanje objekta u prostor i vrijeme. Time implementira funkcionalnosti svih elemenata i aspekata objekta za život čovjeka i njegov suživot sa okolišem. U moderno doba arhitekture u tu sinergiju uklapa se novi trend primjene aluminijskih grilja.
Aluminij kao jak, lagan, fleksibilan i ekološki prihvatljiv, a opet čvrst, izdržljiv i otporan materijal, pridonio je arhitekturi mogućnosti stvaranja oblika koje tradicionalni građevinski materijal poput cigle ili drveta nije mogao ostvariti. Aluminij u arhitekturi, kao i aluminijska stolarija, pokrenuli su početkom 20. stoljeća revoluciju moderne arhitekture.
Povijest korištenja aluminija u arhitekturi
Do pred 200 godina čovječanstvo nije niti znalo da aluminij postoji. Kasno otkriven i istražen, ovaj materijal odličnih karakteristika čvrstoće i svestranosti je brzo stekao popularnost i revolucionirao arhitekturu, građevinu i mnoge druge industrije.
Istraživanje obrade aluminija doprinijelo je stvaranju raznih legura koje su zavladale arhitekturom početkom 1920-ih godina, a zahvaljujući razvoju naprednijih tehnika proizvodnje, inicijalno visoki troškovi aluminija, koji su bili veći i od zlata, smanjeni su za čak 80%.
Aluminij u arhitekturi i građevini je time doživio nagli i svestrani porast svoje primjene kao ultimativno rješenje za vrata, prozore, klizne stijene, krovišta, zavjese, sjenila, oplate, ograde i druge stolarijske i građevinske elemente. U umjetnosti i arhitekturi, aluminij je često povezan sa takozvanim „Art Deco“ pokretom.
Porast korištenja aluminija nikada nije stao, a u 21. stoljeću proširuje svoju primjenu kroz stvaranje modernih aluminijskih legura koje podnose velike težine, pa tako u slučaju teških staklenih stijena omogućuje veću količinu prirodnog svjetla u zgradama i neboderima. Aluminij u arhitekturi je omogućio izgradnju viših zgrada sa boljom energetskom učinkovitošću i smanjenim CO2 emisijama.
Primjene aluminija u arhitekturi
Aluminij je bio integralni dio izgradnje „Empire State Buildinga“, zgrade dovršene 1931., koja će zatim i ostati najviša na svijetu sve do 1970. godine. Struktura, glavni elementi, predvorje i unutrašnjost u potpunosti su izgrađeni korišteći aluminij. Sljedeći veliki primjer sinteze arhitekture i aluminija ostvario se izgradnjom „Aluminaire House“, prve potpuno metalne kuće u Sjedinjenim Državama, koju su dizajnirali Lawrence Kocher i Albert Frey. Lagane aluminijske legure primijenjene su pri izgradnji kuće „Dymaxion“ Buckminster Fullera, oslanjajući se na visoke omjere čvrstoće i mase legure.
Aluminijske legure postale su zatim veoma cijenjene zbog svoje male težine, prilagodljivosti i ekološke prihvatljivosti.
Omjer težine i čvrstoće kojeg pružaju legure rezultirao je porastom izgradnje nebodera, a njihovi otpori na vatru, koroziju i udarce postali su nezamjenjivi elementi pri izgradnji. Elegantan izgled materijala uvelike će pridonijeti razvoju aluminijske stolarije, a time i uređenja interijera i eksterijera arhitekture kroz aplikaciju raznih metalnih sjajeva i boja koje je moguće primijeniti na aluminij u arhitekturi.
Aluminij je moguće oblikovati, lijevati i polirati u razne oblike, širine i debljine, a pritom ne gubi svoje izuzetne karakteristike otpornosti na vremenske uvjete čime predstavlja dugotrajno i lako održivo rješenje u građevini. Jedna od primjena aluminija u dizajnerske svrhe jest primjerice i aluminijski lim koji dolazi u različitim bojama, zrnu, debljinama, uzorcima, gradijentima i gravurama. Primjene i mogućnosti su zaista svestrane i raznolike.
Aluminij i “zelene zgrade”
Ekološki svjesna i održiva rješenja sve veći naglasak stavljaju na takozvanu „zelenu gradnju“. Kako je aluminij jedan od energetski najučinkovitijih i najodrživijih materijala, ne treba začuditi njegova iznimno velika uloga u toj modernoj ekološkoj gradnji.
Aluminij će ostati postojan i moguće ga je primijeniti i u najtežim klimatskim uvjetima temperaturnih raspona od –80° C do +300° C, pri čemu njegove snažne izolacijske karakteristike ne propadaju, već i dalje odgovaraju svim propisima niskih energetskih zahtjeva.
Međutim, vjerojatno najbitnije svojstvo u pogledu „zelene gradnje“ jest nevjerojatna sposobnost recikliranja aluminija bez gubitka izvornih karakteristika i općenite kvalitete. U nekim slučajevima moguće je i do 100% reciklirati postojeći aluminijski materijal, pri čemu se do 90% manje energije utroši u odnosu na proizvodnju novog aluminija.
Rad s aluminijem je puno jednostavniji u odnosu na druge materijale, a gotovi proizvodi i objekti ostvaruju puno manju masu. Čitava logistika ovog materijala također je pojednostavljena zbog njegove manje težine.
Moderne legure ostvaruju manje emisije stakleničkih plinova, zahtjevaju manju potrošnju energije i vode, te proizvode manju količinu građevinskog otpada. Upravo kroz ta svojstva aluminij u arhitekturi predstavlja nezaobilazan element prilikom zelene i održive gradnje.
Aluminijska stolarija u arhitekturi
Aluminij je proizveo novo moderno građevinsko doba „lake gradnje“. Svoj početak u građevinskoj industriji pronašao je kao značajan element za proizvodnju profila stolarije. Time se revolucionirala proizvodnja prozora velikih dimenzija i otvora što je prije bilo nemoguće postići materijalima poput drva i PVC-a.
Jednostavna obrada i oblikovanje aluminija također omogućuje proizvodnju kružnih i polukružnih oblika prozora, kao i drugih zahtjevnih stolarskih elemenata. Mogućnost bojanja raznim bojama i stvaranje specifičnih površinskih tekstura, omogućila je arhitekturi da postiže nova dizajnerska rješenja u stambenim, komercijalnim i poslovnim objektima.
Međutim, postojao je problem toplinske provodljivosti aluminija. Istraživanjem otkriven je termo prekid poliamidne trake širine do 2,4 cm koja je ostvarila bolje izolacijske karakteristike bez propuštanja strujanja hladnog ili toplog zraka, čime je neutralizirana pojava kondenzacije.
Time je dodatno proširena svestrana primjena aluminija u arhitekturi i stolariji, te danas predstavlja najluksuzniji oblik stolarije koji se može koristiti.
Grilje su primjenom aluminija i njegovih tankih i elegantnih profila, različitih boja i oblika postale nezamjenjiv, estetki predivan dodatak svakom objektu koji pruža toplinsku i zvučnu izolaciju, kao i otpor na UV zrake i vremenske neprilike. Aluminijske grilje predstavljaju najbolji dugotrajni investicijski odabir uz minimalne troškove održavanja. Razni modeli i rješenja aluminijskih grilja danas zadovoljavaju moderne i tradicionalne potrebe arhitekture, a zbog svoje elegancije i fleksibilnosti pronalaze svoju primjenu i prilikom restauracije starih objekata.
Zaključak o aluminiju u arhitekturi
Aluminijske karakteristike poput njegove izdržljivosti, čvrstoće, fleksibilnosti i otpornosti, učinile su ga jednim od najpopularnijih i najtraženijih materijala. Ne treba začuditi što porast njegove potražnje raste svakom godinom od njegova otkrića, a naročito kroz inovativne legure koje omogućuju jeftiniju proizvodnju. Svoju primjenu pronalazi u mnogim industrijama, od prehrambene i farmaceutske industrije do proizvodnje automobila, dok najveću važnost pronalazi upravo u arhitekturi, građevini i stolariji.
Aluminijska stolarija postala je jedna od najboljih otkrića prošlog stoljeća za stambene i poslovne objekte, te utječe svakodnevno na svaki segment kvalitete življenja i boravka u objektima povećavajući njihovu energetsku efikasnost i udobnost, a smanjujući pritom troškove, predstavljajući time jedinstveno rješenje za ekološki održivu gradnju.
Aluminijski profili postali su temeljni element aluminijske stolarije i aluminijskih grilja. EUX je upravo stoga odabrao aluminij i objedinio sve njegove pozitivne karakteristike i mogućnosti kako bi stvorio unikatno kvalitetne sisteme za grilje, mehanizme i okove koji predstavljaju rješenja za sve vrste arhitekture. Aluminijski profili postali su osnova iz koje se razvijalo novo, moderno doba aluminija u građevinarstvu, koje se poslije nadopunjavalo i drugim elementima kao što su aluminijske grilje.
Reference
[1.] Arhitektura
[2.] Kako je aluminij promijeno arhitekture